Istraga u NATO-u, krenula i uhićenja: Varali pri nabavi streljiva i dronova?

Sumnja se da su sadašnji ili bivši zaposlenici NATO-ove Agencije za podršku i nabavu (NSPA) prosljeđivali povjerljive informacije određenim obrambenim izvođačima radova.

„Postoje naznake da je novac stečen tim nezakonitim radnjama opran, djelomično i osnivanjem konzultantskih tvrtki“, stoji u priopćenju tužiteljstva, prenosi Deutsche Welle.

Nizozemska: uhićen bivši službenik ministarstva obrane

Ubrzo nakon toga, i nizozemske vlasti izvijestile su o tri dodatna uhićenja. Među uhićenima je i 58-godišnji bivši službenik Ministarstva obrane, čiji je posao uključivao međunarodne ugovore o javnoj nabavi.

Istraga u Luksemburgu i drugim državama

U Luksemburgu, gdje se nalazi sjedište NSPA, državno odvjetništvo je zaplijenilo određenu dokumentaciju. Istraga se proširila i na Italiju, Španjolsku te SAD, a koordinira je Eurojust, pravosudna agencija Europske unije.

Rutte: „Želimo doći do korijena slučaja“

Na sastanku NATO-a u turskoj Antalyji, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je novinarima da je sama agencija NSPA pokrenula istragu:

„Želimo doći do korijena ovog slučaja“, rekao je Rutte.

U agenciji NSPA radi više od 1.500 zaposlenika, uz sjedište u Luksemburgu i urede u više europskih zemalja. NSPA je zadužena za logističku podršku NATO misijama, kao i za zajedničku nabavu vojne opreme u ime članica Saveza.

Ugovori vrijedni stotine milijuna eura

Prošle godine, NSPA je u ime više članica potpisala ugovor vrijedan gotovo 624 milijuna eura za kupnju Stinger protuzračnih raketa. Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg objavio je ugovor u svibnju 2024., no nije otkriveno koje zemlje sudjeluju.

NSPA formalno posluje po modelu „bez dobiti i bez gubitka“, a zajedničke nabave trebale bi omogućiti uštede državama članicama.

Upozorenja stručnjaka: Transparentnost pod pritiskom

Stručnjakinja za obrambenu politiku Francesca Grandi iz organizacije Transparency International komentirala je slučaj kao važan podsjetnik:

„Bez obzira na ishod, ovaj slučaj je dragocjeni podsjetnik na važnost temeljitog nadzora nad javnom potrošnjom u obrambenom sektoru.“

No, dodaje i:

„Nažalost, ovo dolazi u izuzetno nezgodno vrijeme za NATO.“

Nezgodno vrijeme za NATO: rast ulaganja, rast rizika

S obzirom na rusku vojnu eskalaciju i rat u Ukrajini, NATO članice drastično povećavaju obrambene proračune – trend koji će se nastaviti godinama.

Na nadolazećem samitu NATO-a očekuje se da će, pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, svih 32 članice prihvatiti cilj ulaganja najmanje 3,5 % BDP-a u obranu – što je znatno više od dosadašnjih 2 % i sadašnjeg prosjeka od 2,7 %.

Prema podacima NATO-a, tijekom 2024. članice su kolektivno potrošile 1,3 bilijuna dolara na obranu.

EU planira goleme obrambene investicije

I Europska unija priprema dodatne investicije. Europska komisija nedavno je predložila zaduženje u iznosu od 150 milijardi eura, koristeći visoki kreditni rejting EU-a. Cilj je pomoći članicama da ulože 800 milijardi eura u obranu.

Više novca, više opasnosti od zlouporabe

S toliko novih sredstava, institucije će biti pod velikim pritiskom da spriječe korupciju, zlouporabe i neučinkovitost.

Francesca Grandi ističe da je obrambeni sektor posebno ranjiv:

„Obrambeni sektor je svuda u svijetu podložan korupciji – zbog tajnosti, velikih iznosa i osjetljive prirode ugovora.“

Ni Europa nije iznimka. Često izostaje nadzor – čak ni Europski parlament nema uvid u sredstva iz Europskog mirovnog fonda koja idu Ukrajini. Kijevu je već dodijeljeno više od 10 milijardi eura izvan službenog proračuna EU-a.

Potreba za strožim nadzorom

Transparency International upozorava da se s rastućim vojnim troškovima povećava i rizik od političke i financijske zloupotrebe:

„Bez odgovarajućeg nadzora mogli bismo završiti s obrambenom arhitekturom koja ne osigurava sigurnost građana, rasipa novac i omogućuje zlouporabu moći“, zaključuje Grandi.